Telefoni & Email

Adresa

Radno vreme

Genetsko savetovalište

Prijavite se

Povećajte inteligenciju bebe još u trudnoći!

29 Septembar 2016
Kako povećati inteligenciju bebe u trudnoći

Najnovijim istraživanjima pokazano je da samo 10% naših intelektualnih sposobnosti nasleđeno i vezuje se za broj neurona koji smo nasledili od oca I majke, a da je čak 90% naših intelektualnih sposobnosti direktan proizvod sinapsi koje smo u ranom detinjstvu formirali. Da li će Vaše dete biti inteligentno, zavisi u malom procentu od nasleđa, a u ogromnom procentu od aktivnosti I stimulacije u ranom detinjstvu. . Jednostavno rečeno, što više sinapsi (veza) medju neuronima, to će intelektualne sposobnosti kasnije u životu biti bolje ili veće i obrnuto. Roditelji imaju najvažniju ulogu I od njih najviše zavisi da li će dete biti inteligentno. Kada ovo kažem roditeljima, znam da većina njih odmah pomisli kako ću pričati o uobičajenim komplikovanim aktivnostima koja se nameću deci u školskom uzrastu.

Međutim, želim da naglasim da razvoj inteligencije počinje još u trudnoći I najznačajniji je do 12.godine.Obuhvata skup aktivnosti koje roditelji obično brane deci iz straha da se ne povrede.Najnovijim istraživanjima je ustanovljeno da se oko 50 % svih sinapsi u mozgu formira od 2 do 6 godine života, 75 % se formira već do 9 – te godine života, a 95% sinapsi se u potpunosti formira do 12 godine života.

KAKO SE FORMIRA MOZAK U TRUDNOĆI?

Stvaranje sinapsi u mozgu počinje prenatalno, dakle pre nego što se beba rodi. Mozak fetusa je potpuno neurološki zreo već u 32 nedelje trudnoće. Beba je tada u materici teška oko 1850 gr. Do kraja trudnoće ostalo je još 8 nedelja i taj period je idealan za ranu prenatalnu stimulaciju mozga fetusa. Čak se savetuje i da se sa prenatalnom ranom stimulacijom počne već nakon 28 nedelje trudnoće (beba tada ima oko 1.000gr).

KOJE AKTIVNOSTI U TRUDNOĆI UTIČU NA POVEĆANJE INTELIGENCIJE BEBE?

Prenatalna rana stimulacija mozga fetusa je kompletan niz postupaka, radnji i stila života trudnice vezanih za poslednja 3 meseca u trudnoći, a čiji je cilj rano stimulisanje stvaranja sinapsi u mozgu koje će sa pravilnim postnatalnim (nakon rođenja) razvojem uvećati intelektualne sposobnosti deteta.

KVALITETAN SAN JE IZUZETNO VAŽAN

Trudnici u poslednja 3 meseca trudnoće potrebno je da spava najmanje 8 sati dnevno i to najbolje čim padne mrak, u sobi sa potpuno ugašenim svetlima, bez TV – a i bez prisustva mobilnog telefona. Dokazano je da se hormon Melatonin koji luči epifiza (pinealna žlezda) počinje lučiti odmah nakon ulaska u san i da već u prvim satima sna uvodi mozak u REM fazu koja je tada najintenzivnija i u kojoj se sinapse najintenzivnije stvaraju. Melatonin prelazi kroz posteljicu i prelazi u krvotok fetusa i izaziva slične efekte kao i kod majke.

BILJKE NEMAJU NEURONE JER SE NE KREĆU

U periodu od 32 do 40 nedelje trudnoće (odnosno već od 28 n.g.) trudnica treba da ima svakodnevnu umerenu fizičku aktivnost, najbolje kroz šetnje ujutru i predveče umerenom brzinom. Ukoliko pretežno odmarate ili ste potpuno neaktivni, na taj način ne dozvoljavate vašoj bebi da razvija sinapse. Ples je kad se uzme gore navedeno skoro idealan metod prenatalne rane stimulacije u trudnoći, jer se u isto vreme kombinuje muzika sa pokretom, okretima, promenama položaja majke i bebe. Odličan vid rane prenatalne stimulacija jeste plivanje kroz na primer akvaaerobik uz muziku u bazenu. Slično kao i kod plesa ovo metoda je veoma poželjna u trudnoći ne samo sa aspekta prenatalne rane stimulacije mozga bebe već i samog porođaja i pripreme trudnice za porođaj.

KLASIČNA MUZIKA PODSTIČE RAZVOJ

Dela klasične muzike Betovena, Mozarta izuzetno utiču na razvoj sinapsi vaše bebe.

Dokazano je da drugačija muzika osim klasične ne utiče na formiranje sinapsi.

Odvojite svaki dan bar pola sata I slušajte dela klasične muzike, jer će to Vašoj bebi zaista biti od velike koristi.

RAZGOVARAJTE SA VAŠOM BEBOM

Odavno je dokazano da beba jasno raspoznaje glas svoje majke još u materici, i zato ne čudi da se nakon rođena tek u majčinom naručju beba smiri, posebno na njenim grudima, jer čuje i drugi njoj veoma poznat zvuk, a to je zvuk majčinog srca. Zbog dvotaktnosti rada majčinog srca, dete svoje prve reči i izgovara uvek u dva sloga MA MA, TA TA, BA BA itd.

Zbog svega toga jako je važno da majka nežnim glasom svakodne priča svojoj bebi, neku priču ili pesmu. Dobro je ako pri tome i dodiruje i blago lupka svoj stomak jer i te vibracije stižu do bebe koja ih prepoznaje. Uloga oca i njegov glas su od velikog značaja, pa se u ranoj prenatalnoj stimulaciji preporučuje svakodnevni “razgovori“ oba roditelja sa bebom, uz dodirivanje majčinog stomaka. Sve to vodi još pre rođenja do stvaranja novih sinapsi.

STIMULIŠITE VAŠE DETE

Praktična znanja roditelja, vaspitača i učitelja iz oblasti rane stimulacije mogu izuzetno dopirineti boljem i bržem formiranju sinapsi kroz jedan kontinuiran proces koji traje sve do kraja nižih razreda osnovne škole (do 12 – te godine ) i tako dovesti do boljeg i funkcionalnijeg razvoja mozga deteta i direktnog povećanja njegovih intelektualnih sposobnosti.

Deca instinktivno pribegavaju tokom igre odredjenim pokretima i vežbama koje stimulišu mozak da šalje impulse i formira nove sinapse. Na primer skakanje po krevetu kao po trambolini, rotiranje oko svoje ose, skakanje po baricama, blatu, posebno kada pada kiša. Iako je to fenomenalna vežba i stimulus, roditelji i celokupna detetova okolina stopiraju svesno takve aktivnost, osuđuju i čak kažnjavaju dete da nekoliko dana ne izlazi napolje. U takvoj pogrešnoj sankciji leži i alternativa takvoj vrsti zabave a to je sedenje ispred kompjutera ili TV – a satima, a da dete ne progovori ni reč.

Najdirektnija potvrda našeg lošeg postupanja sa decom i loših navika roditelja i celokupnog društva prema dečijem razvoju i načinu učenja je bila još 2003 godine tokom i nakon rezultata PISA testova funkcionalnog znanja koji su tada prvi put organizovani u svetu. Testirana su iz oblasti funkcionalnog znanja dece iz skoro stotinu zemalja. Rezultat za nas je bio više nego porazan. Deca iz Srbije na ovim testovima osvojila su poslednje mesto.

Danas se smatra da su 3 najvažnija predmeta u nižim razredima osnovne škole fizičko, muzičko i likovno, koji su u našim aktuelnim programima zastupljeni sa 1 ili 2 časa nedeljno.

Sve na temu rane stimulacije mozga dece može se naći u okviru NTC (Nikola Tesla Centar) sistema učenja, kao i u knjigama Dr Ranka Rajovića na pr. “ IQ deteta, briga roditelja “.

Ass.dr sci.med.dr Nebojša Zečević